Sadržaj:

Arduino AD8495 Termometar: 7 koraka
Arduino AD8495 Termometar: 7 koraka

Video: Arduino AD8495 Termometar: 7 koraka

Video: Arduino AD8495 Termometar: 7 koraka
Video: Јелена Арсеновић:Термометар и ниво осветљености 2024, Juli
Anonim
Arduino AD8495 Termometar
Arduino AD8495 Termometar
Arduino AD8495 Termometar
Arduino AD8495 Termometar
Arduino AD8495 Termometar
Arduino AD8495 Termometar
Arduino AD8495 Termometar
Arduino AD8495 Termometar

Kratki vodič kako riješiti vaše probleme s ovim termometrom K-tipa. Nadamo se da će pomoći:)

Za sledeći projekat biće vam potrebno:

1x Arduino (bilo koje vrste, činilo se da imamo samo 1 Arduino Nano besplatno)

1x AD8495 (obično dolazi kao komplet sa senzorom i svime)

6x kratkospojne žice (povezuju AD8495 s Arduinom)

lemilica i žica za lemljenje

NEOBVEZNO:

1x 9V baterija

2x otpornika (koristili smo 1x 10kOhms i 2x5kOhms jer smo povezali 2x5k zajedno)

Pazite da nastavite s pažnjom i pazite na prste. Lemilica može izazvati opekotine ako se njome ne rukuje pažljivo.

Korak 1: Kako to općenito funkcionira

Kako to općenito funkcionira
Kako to općenito funkcionira

Općenito, ovaj termometar je proizvod Adafruit-a, sa senzorom tipa K koji se može koristiti za gotovo sve, od mjerenja temperature kuće ili podruma do mjerenja topline u peći i pećnici. Može izdržati temperaturu od -260 stepeni C do 980, a uz mala podešavanja napajanja ide i do 1380 stepeni C (što je prilično izvanredno), a također je i vrlo precizan, sa +/- 2 stepena varijacija je izuzetno korisna. Ako napravite kao što smo učinili s Arduino Nano, možete ga i zapakirati u malu kutiju (s obzirom da ćete napraviti vlastitu kutiju koja nije uključena u ovaj vodič).

Korak 2: Spajanje i pravilno ožičenje

Spajanje i pravilno ožičenje
Spajanje i pravilno ožičenje
Spajanje i pravilno ožičenje
Spajanje i pravilno ožičenje
Spajanje i pravilno ožičenje
Spajanje i pravilno ožičenje

Kako smo primili paket je bio ovakav kao što možete vidjeti na gornjim fotografijama. Možete koristiti kratkospojne žice za spajanje na Arduino ploču, ali preporučio bih lemljenje žica jer radi na vrlo malim naponima pa svako lagano pomicanje može pokvariti rezultate.

Gornje fotografije su snimljene kako smo lemili žice na senzoru. Za naš projekt koristili smo Arduino Nano i, kao što vidite, malo smo izmijenili i naš Arduino kako bismo dobili optimalne rezultate iz naših mjerenja.

Korak 3: Vrsta upotrebe

Vrsta upotrebe
Vrsta upotrebe

Prema tehničkom listu, ovaj senzor se može koristiti za mjerenje od -260 do 980 stepeni C s normalnim Arduino 5V napajanjem ili možete dodati neki vanjski izvor napajanja i to će vam dati mogućnost mjerenja do 1380 stepeni. Ali pazite ako termometar daje više od 5V natrag Arduinu da ga očita može oštetiti vaš Arduino i vaš projekt može biti osuđen na propast.

Da bismo prevladali ovaj problem, na uređaj smo postavili razdjelnik napona koji je u našem slučaju Vout na pola napona Vin.

Linkovi do lista sa podacima:

www.analog.com/media/en/technical-documenta…

www.analog.com/media/en/technical-documenta…

Korak 4: Veliki problem sa kodom pri mjerenju

Veliki problem sa kodom pri mjerenju
Veliki problem sa kodom pri mjerenju

Prema tehničkom listu za termometar referentni napon je 1,25 V. U našim mjerenjima to nije bio slučaj … Kako smo dalje testirali otkrili smo da je referentni napon promjenjiv i testirali smo na dva računara, na oba različita (!?!). Pa, stavili smo pin na ploču (kao što je prikazano na gornjoj slici) i stavili smo red u kod za čitanje referentne vrijednosti napona svaki put prije izračunavanja.

Glavna formula za to je Temp = (Vout-1,25) / 0,005.

U našoj formuli smo to napravili: Temp = (Vout-Vref) / 0,005.

Korak 5: Kod 1. dio

Kod 1
Kod 1
Kod 1
Kod 1

const int AnalogPin = A0; // Analogni pin za temp readconst int AnalogPin2 = A1; // Analogni pin za čitanje referentne valuefloat Temp; // Temperaturefloat Vref; // Referentni napon plovak Vout; // Napon nakon adcfloat -a SenVal; // vrijednost senzora float SenVal2; // Vrijednost senzora iz referentnog pinvoid setup () {Serial.begin (9600); } void loop () {SenVal = analogRead (A0); // Analogna vrijednost iz temperature SenVal2 = analogRead (A1); // Analogna vrijednost iz različite pinVref = (SenVal2 *5.0) /1024.0; // Analogno pretvaranje u digitalno za referentnu vrijednostVout = (SenVal * 5.0) /1024.0; // analogno pretvaranje u digitalno za napon očitavanja temperature Temp = (Vout - Vref) /0,005; // Izračun temperature Serial.print ("Temperature ="); Serial.println (Temp); Serial.print ("Referent Voltage ="); Serial.println (Vref); delay (200);}

Ovaj kôd se koristi kada koristite napajanje iz Arduina (nema vanjskog izvora napajanja). Ovo će ograničiti vaše mjerenje na 980 stupnjeva C prema tablici s podacima.

Korak 6: Kod 2, dio

Kod 2
Kod 2
Kod 2
Kod 2

const int AnalogPin = A0; // Analogni pin za temp readconst int AnalogPin2 = A1; // Analogni pin odakle čitamo referentnu vrijednost (Morali smo to učiniti jer je referentna vrijednost senzora nestabilna) float Temp; // Temperaturefloat Vref; // Referentni napon plovak Vhalf; // Napon na arduinu očitan nakon razdjelnika Floout Vout; // Napon nakon konverzije float SenVal; // vrijednost senzora float SenVal2; // Vrijednost senzora odakle dobivamo referentnu vrijednostvoid setup () {Serial.begin (9600); } void loop () {SenVal = analogRead (A0); // Analogna izlazna vrijednostSenVal2 = analogRead (A1); // Analogni izlaz odakle dobivamo referentnu vrijednostVref = (SenVal2 * 5.0) /1024.0; // Prebacivanje analogne vrijednosti iz referentnog pina u digitalnu vrijednostVhalf = (SenVal * 5.0) /1024.0; // Pretvorimo analogno u digitalno valueVout = 2 * Vhalf; // Proračun napona nakon razdjelnika napona prestankaTemp = (Vout - Vref) /0,005; // Izračun formule temperatureSerial.print ("Temperatura ="); Serial.println (Temp); Serial.print ("Vout ="); Serial.println (Vout); Serial.print ("Referentni napon ="); Serijski.println (Vref); kašnjenje (100);}

Ovo je kôd ako koristite vanjski izvor napajanja, a za to koristimo razdjelnik napona. Zato unutra imamo vrijednost "Vhalf". Naš razdjelnik napona koji se koristi (vidi dio 3) je za polovicu ulaznog napona (R1 ima iste vrijednosti ohma kao R2) jer smo koristili bateriju od 9 V. Kao što je gore spomenuto, bilo koji napon iznad 5V može oštetiti vaš Arduino, pa smo uspjeli postići maksimalno 4.5V (što je u ovom slučaju nemoguće, jer gornja izlazna snaga senzora nakon razdjelnika napona može biti oko 3.5V).

Korak 7: Rezultati

Rezultati
Rezultati
Rezultati
Rezultati
Rezultati
Rezultati
Rezultati
Rezultati

Kao što možete vidjeti na gornjim snimkama zaslona, testirali smo ga i radi. Osim toga, dostavili smo vam originalne Arduino datoteke.

To je to, nadamo se da će vam pomoći u vašim projektima.

Preporučuje se: