Sadržaj:

Emulator PC miša pomoću Arduino Uno i senzora .: 8 koraka
Emulator PC miša pomoću Arduino Uno i senzora .: 8 koraka

Video: Emulator PC miša pomoću Arduino Uno i senzora .: 8 koraka

Video: Emulator PC miša pomoću Arduino Uno i senzora .: 8 koraka
Video: 35 видео со страшными призраками: мегасборник 2023 года [V1] 2024, Juli
Anonim
Image
Image

U ovom Instructable -u ćemo izgraditi prototip emulatora miša. Emulator miša je uređaj koji se može koristiti kada miš ne radi ispravno.

Senzori se koriste za kontrolu kretanja miša. Projekat se sastoji od jednog ultrazvučnog senzora, tri infracrvena senzora i prozora za obradu jezika za kontrolu kretanja. Softver ponavlja osnovne pokrete miša, poput klika, lijevog, desnog kretanja i pomicanja.

Arduino Leonardo ploča sastoji se od procesora za obradu pa nam nije potreban softver i programski kod za kontrolu kretanja miša. Jednom kada se softver pokrene, ne može se kontrolirati normalnim mišem.

Korak 1: Potrebni materijali

Potrebni materijali
Potrebni materijali
Potrebni materijali
Potrebni materijali

1. Dva IC senzora

2. Ultrazvučni senzor

3. Žice

4. Arduino UNO 3

5. Arduino IDE i softver za obradu.

6. Oglasna ploča

7. Muški i ženski kratkospojnici

Korak 2: Uvod u senzore

Uvod u senzore
Uvod u senzore
Uvod u senzore
Uvod u senzore
Uvod u senzore
Uvod u senzore
Uvod u senzore
Uvod u senzore

1. Ultrazvučni senzor

Ultrazvučni senzor je uređaj koji može mjeriti udaljenost do objekta pomoću zvučnih valova.

On mjeri udaljenost tako što šalje zvučni val na određenoj frekvenciji i osluškuje da se zvučni val odskoči.

Snimanjem proteklog vremena između generiranog zvučnog vala i odbijanja zvučnog vala moguće je izračunati udaljenost između senzora sonara i objekta.

Udaljenost = brzina svjetlosti (konstantna)* vrijeme (izračunato senzorom)

2. IC senzori

Infracrveni senzor je uređaj koji može elektronički instrument koji se koristi za otkrivanje određenih karakteristika njegove okoline emitiranjem i/ili otkrivanjem infracrvenog zračenja.

Može se koristiti za otkrivanje bilo kojeg objekta do određene udaljenosti.

Potenciometar ugrađen u ploču senzorskog modula omogućuje nam promjenu osjetljivosti uređaja.

Korak 3: Povezivanje senzora s Arduino UNO

Povezivanje senzora s Arduino UNO
Povezivanje senzora s Arduino UNO
Povezivanje senzora sa Arduino UNO
Povezivanje senzora sa Arduino UNO

Prilikom povezivanja potrebno je uzeti u obzir korake koje je potrebno uzeti u obzir:

Ultrazvučni senzor: Trig pin je pin koji se koristi za slanje zvučnih valova, tako da je izlazno stanje, a echo pin prima zvučni val odbijen od objekta, tako da bi trebao biti u stanju unosa u odnosu na mikrokontroler dok definira konfiguraciju pina. IC čipovi koji se nalaze u ultrazvučnim senzorskim modulima izračunavaju vrijeme.

To je analogni podatak pa ga treba povezati s analognim pinovima mikrokontrolera.

IR senzor: Pin koji se nalazi u IC senzoru pokazuje ili 1 ili 0 u zavisnosti od toga da li je objekat otkriven ili ne. Ako IC prijemnik prima zrake, tada će biti veća logika.

To je digitalni podatak pa ga treba povezati s digitalnim pinovima mikrokontrolera.

Postavljanje cijelog kruga:

1. Spojite 5v i GND iz Arduina na napajanje matične ploče. Napajanje senzora bit će dano sa električnih vodilica.

2. Sada spojite "OUT" pin IC senzora sa 4, 5 i 10 pinova Arduina.

3. Spojite A0 pin Arduina s ultrazvučnim eho pinom senzora

4. Spojite A1 pin Arduina s ultrazvučnim senzorom.

5. Povežite prijenosno računalo s Arduina pomoću USB kabela. Maksimalna struja koju Arduino može isporučiti putem VCC pina je 200 ma tako da će lako istisnuti senzore.

6. Uvjerite se da su uzemljenje i VCC pinovi senzora pravilno povezani s vodilicama napajanja na matičnoj ploči.

Korak 4: Povezivanje Arduino jezika za obradu

Povezivanje Arduino jezika za obradu
Povezivanje Arduino jezika za obradu

1. Serija softvera za obradu komunicira s Arduinom putem UART porta. Uvjerite se da je jedan port aktiviran samo u tom trenutku i tada se može odvijati samo prijenos podataka. Obrada je softver otvorenog koda i može se lako preuzeti s interneta.

2. Pozadina softvera za obradu zasnovana je na java jeziku.

3. Robotska biblioteka otvorenog koda koristi se za oponašanje miša.

Link za preuzimanje:

Korak 5: Postavljanje Java programa

Dopustite prvo postavljanje java programa. Molimo vas da provjerite jeste li ažurirali sve biblioteke za obradu prije pokretanja koda.

Biblioteka robota pomaže nam u oponašanju miša i možemo odlučiti koliko bi se pokazivač miša trebao pomicati.

Uvjerite se da vaš port nije zauzet dok prikupljate podatke sa senzora. Program stvara sučelje između UART porta i softvera za obradu koji nam pomaže pri prikupljanju podataka sa senzora i pomicanju miša u skladu s tim.

Korak 6: Postavljanje Arduino koda

Otpremite kôd koji je napisan na Arduino ploču. Uvjerite se da IDE za obradu u tom trenutku nije pokrenut.

Korak 7: Rješavanje problema

Pokretanje Java programa može biti teško. Imam nekoliko savjeta ako ste zaglavili:

-Promenite string "COM4" u PORT_NAMES na port na koji je povezan vaš Arduino Uno. (Promijenio sam se na COM4 sa zadanog COM3 u svom Java programu)

-Poništite Java Virtual Machine u vašem IDE -u. Možda čak i resetirati program prije prve upotrebe miša.

-Kliknite "Obnovi paket" ili ekvivalent IDE -a

Korak 8: Zaključak

-Može se koristiti i za osobe s invaliditetom nadogradnjom na miša s glasovnim upravljanjem.

-Znači će kretanje miša kontrolirati naš glas koji se može koristiti za slijepe osobe ili osobe sa invaliditetom.

-Nadogradnja na projekt uključuje kontrolu pokreta miša prstima pomoću akcelerometra, miša za upravljanje glasom.

Na kraju, najjednostavnije rješenje je korištenje Arduino Leonard -a ili Mini -a koji mogu funkcionirati kao sistemski uređaj za unos mišem, ali bilo mi je zabavno učiniti Uno funkcijom na način na koji nije dizajniran.

Sretno učenje ….. Komentirajte i postavljajte nedoumice

Preporučuje se: